Alternative content

Hrvatski English

Komadić obiteljskog blaga koji ostaje za nama kao trag postojanja nas samih,
onima koji nas nasljeđuju.

Hrvatski svijećnjak isklesan je od čistog bračkog kamena u izvornoj klesarskoj radionici smještenoj na jednom od najljepših hrvatskih otoka, u suncem okupanom južnom dijelu hrvatskog Jadrana.

Brački se kamen kao kvalitetom neprikosnoveni i ljepotom prepoznatljivi građevni materijal koristio kroz stoljeća ljudske gradnje. Ljepoti bračkog kamena ne odoli ni rimski car Dioklecijan u 3. stoljeću, niti graditelji šibenske katedrale Sv. Jakova, parlamenta i Novog dvora u Beču, zatim mađarskog parlamenta u Budimpešti, namjesničke palače u Trstu, nekolicine povijesnih građevina u Veneciji, njemačkog Reichstaga u Berlinu, ali i same Bijele kuće u Washingtonu, te mnogih drugih veličanstvenih djela svjetske arhitekture.

Puni brački kamen poveznica je s našim podnebljem, izvire iz njega i osigurava hrvatskom svijećnjaku neupitnu i zubu vremena nedodirljivu kvalitetu.

Dizajn Hrvatskog svijećnjaka simbiozom povijesnih simbola oživljava hrvatsku i povijest hrvatskog naroda. Oblik kocke određen je poljem hrvatskog grba, a svaku njezinu bočnu stranicu krasi po jedno glagoljičko slovo. Čitajući ih zajedno ona otkrivaju svoje kršćansko značenje, tvore riječ - AMEN.

Glagoljica, kao starohrvatsko pismo, pojavljuje se i na znamenitoj Bašćanskoj ploči iz Jurandvora na otoku Krku. Ne samo da je glagoljica bila naše tisućljetno pismo, već su Hrvati jedini narod koji je uspio u liturgiji zadržati narodni jezik - glagoljanje te vlastito pismo - glagoljicu.

Gornja ploha svijećnjaka maleni je svojevrsni kameni poklopčić, koji strukturom podsjeća na hrvatsku šahovnicu od znamenitih 25 polja, a ispod kojeg se krije utor za Svijeću mira urešenu posebnim grbom hrvatskog svijećnjaka.

Donja ploha kocke rezervirana je za ugravirani unikatni broj svakog pojedinog svijećnjaka. Ovaj je broj poveznica između vlasnika svijećnjaka i njegove obitelji s Registrom vlasnika hrvatskog svijećnjaka.

Dimenzije kocke su 8 x 8 x 8 cm, a s obzirom da je riječ o punom bračkom kamenu masa samog svijećnjaka premašuje jedan kilogram.

Svijećnjak će svoje mjesto pronaći u svakoj hrvatskoj obitelji podsjećajući na bogatu povijest našeg naroda, te kao simbol obiteljskog zajedništva i pobjede svjetla nad tamom, uz plamen mira i ljubavi. Kameni hrvatski svijećnjak isklesan je da svjedoči lijepim trenucima u životu obitelji njegovog vlasnika, te da plamen svijeće mira bude upaljen u svim onim posebnim obiteljskim prigodama.

Svijećnjak u sebi nosi jednu duboku poruku i priču, te ostaje za nama kao trag postojanja nas samih. Svaki svijećnjak ima svoj jedinstveni broj, također prati ga i knjiga u koju se upisuju podaci prvog nositelja svijećnjaka, a onda ga roditelji poklanjaju nekome od djece i tako se generacijama nasljeđuje u obitelji kao simbol stabla života i obiteljskog blaga.

Svijećnjak se izrađuje za svaku obitelj posebno, samo jednom, a zauvijek.

D izajna individualnog karaktera i s prepoznatljivim ornamentacijama svojstvenim samo hrvatskom narodu i njegovoj bogatoj kulturno-povijesnoj baštini, ovaj je svijećnjak predmet zaštićenog industrijskog dizajna, registriran pod registarskim brojem D20100037-1 pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.

U Hrvatskoj akademskoj udruzi Split dugo se rađala ideja o jednom novom, prepoznatljivom i funkcionalnom simbolu našeg naroda koji bi istodobno stajao uz bok našim nacionalnim simbolima poput himne ili zastave, a u isto vrijeme bio privatnom, intimnom svojinom obiteljskog okružja i njegovim članom, koji bi čuvao obiteljsku tradiciju.

Još davne 1994. predstavnici četiriju ustanova (Matica hrvatska, Matica iseljenika, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, te Hrvatska akademska udruga Split, odnosno Ante Beljo, Vlado Gotovac, Ivan Supek i don Ivan Grubišić) posjetili su kardinala Franju Kuharića na Kaptolu i predočili mu ideju o tom novom prepoznatljivom, funkcionalnom i poticajnom simbolu našega naroda, Hrvatskom svijećnjaku. Kardinal je ideju prihvatio s neskrivenim odobravanjem, u želji da sve bude lege artis.

Stvarajući ideju Hrvatskog svijećnjaka, željeli smo ponuditi nešto što će, osim simbolom, postati i dijelom bračne, obiteljske tradicije, koji će naći svoje mjesto u svakom domu, koji će se prenositi s koljena (naraštaja) na koljeno, koji će postati dijelom obiteljske povijesti u kojoj će biti zapisani svi članovi jednog obiteljskog stabla sa svim važnijim događajima u toj obitelji.

Jer, podsjetimo se, svijećnjak u Rječniku simbola označava i stablo života. Želimo da on simbolizira odanost životu i rađanju, da ga djeca nasljeđuju od roditelja, da nas potiče na brak i roditeljstvo kako ne bismo kao narod izumrli. Lijepo je započeti bračni i obiteljski život sa svojim svijećnjakom i svjetlom na bračnom i obiteljskom stolu za kojim bi se odlučivalo i koje će dijete naslijediti svijećnjak kao obiteljsku vrijednost, jednu vrstu duhovnog dragulja obiteljske povijesti.

Razmjena darova simbolizira neprekidnu povezanost, raduje nas, ispunjava zadovoljstvom i još više zbližava s dragim osobama u našem životu. Zbog toga djecu od ranog djetinjstva treba naučiti iskrenu ljepotu darivanja. Treba ih učiti da daju ono što najviše vole kako bi mogla osjetiti radost davanja.

Hrvatski svijećnjak potpuno je nova dimenzija darivanja. Svijećnjak je najljepši poklon za sakramente krštenja, prve pričesti, krizme i vjenčanja, za rođendan, godišnjicu braka i Božić, te potpuno unikatan poslovni dar.

Poslovno darivanje je nesumnjivo bitan alat, moćno oružje za postizanje bolje komunikacije, stvaranje dugoročnih i čvršćih veza i odnosa, raspoznavanje, stvaranje pozitivnog imidža bez obzira na to je li namjenjeno partnerima, klijentima ili zaposlenicima.

ODABRANE FOTOGRAFIJE


Antun Mihanović: Horvatska domovina (1835.)

Lěpa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave dědovino,
Da bi vazda čestna bila!

 

Teci, Sava hitra, teci
Nit’ ti Dunaj silu gubi,
Kud li šumiš, světu reci:
Da svog’ doma Horvat ljubi.

 

 

August Šenoa: Hrvatskome sinu (1863.)

Nit kô carstvo nebeskoga sina,
Nit kô strica sjevernoga kraj,
Široka nij' tvoja domovina,
Naš hrvatski mili zavičaj;
Al' sred bure svijeta i sred truda
Sveta neka ti je ova gruda.
Ljubi mi ju, mili sine moj.
Od djedova ti je ostavljena,

Svetom krvi stoput pokrštena,
Na njoj, sine, čvrsto, krepko stoj.

Vladimir Nazor: Zvonimirova lađa (1904.)

Još je tu. - Na tvrdoj siki
Jošte leži nasukana.
Osamstoto minu ljeto,
Što je mlate sa svih strana,

Što je lome i drmaju
Burni vali i oluje.
Slomila se, prignula se:
Na p'jesku je - al još tu je!

 

 


Naručite Svijećnjak


kako naručiti svijećnjak?

Klikom na link otvara se internet trgovina gdje možete kupiti vaš
primjerak svijećnjaka i ostale suvenire od bračkog kamena.

 

Naruči svijećnjak

Sadržaj u kutiji Hrvatskog svijećnjaka

Hrvatski svijećnjak dobiti ćete u drvenoj kutiji sa slijedećim sadržajem:

Drvena kutija

Svijećnjak se nalazi u drvenoj kutiji dimenzija 20 x 15 x 11 cm na poklopcu koje se nalazi grb hrvatskoga svijećnjaka. U podnožju kutije nalazi se unikatni broj svijećnjaka.

Hrvatski Svijećnjak

Hrvatski svijećnjak dimenzija 8 x 8 x 8 cm. Puni brački kamen, na svakoj bočnoj stranici isklesano jedno glagoljičko slovo, kameni poklopčić urešen šahovnicom, u podnožju unikatni broj svijećnjaka ugraviran u kamen.

Svijeća mira

Svijeća mira je visine 8 cm ukrašena grbom Hrvatskog svijećnjaka.

Potvrda izvornosti

Potvrdom izvornosti se dokazuje izvornost i ekskluzivnost svakog primjerka svijećnjaka s upisanim unikatnim brojem te s ostalim informacijama vezanim uz zaštićeni industrijski dizajn Hrvatskog svijećnjaka.

Knjiga „Hrvatski svijećnjak“

Knjižica u koju se upisuju podaci o obitelji vlasnika te podaci o budućim naraštajima kao nasljednicima svijećnjaka, sadrži i unikatni broj svijećnjaka, informacije o procesu nastanka hrvatskog svijećnjaka kao i prigodne molitve.

Copyright 2012. - 2013. Obiteljsko blago - Hrvatski svijećnjak